Ministar inostranih poslova Ivica Dačić izjavio je juče, povodom informacija da je Hrvatska zaustavila pregovore između Srbije i EU, da Srbija neće nikog moliti niti se ponižavati, niti će dozvoliti da je bilo ko ponižava postavljanjem raznih uslova iz bilateralnih odnosa.
Dačić je novinarima u Novom Sadu rekao kako ima mnogo stvari koje bi Srbija mogla da zamjeri Hrvatskoj, počev od lomljenja ćiriličnih tabli, do akcije „Oluja”.
Prema njegovim riječima, ako bi se vratili još malo u prošlost mogli bismo da govorimo o tome koliko Srbe i Jevreje vrijeđa veličanje ustaške države – Nezavisne države Hrvatske i koliko je ljudi pobijeno u tom, kako je naglasio, genocidu i holokaustu za vrijeme Drugog svjetskog rata.
– Ima mnogo bilateralnih problema, ali mi smo se o tome dogovorili i hrvatski Sabor je izglasao da to neće postavljati kao uslov za evropske integracije Srbije. Ta tema još nije bila na dnevnom redu i još ne znamo kakav je zvaničan stav Hrvatske – kazao je Dačić.
Istakao je da Evropska unija, u kojoj je 28 zemalja, treba dobro da razmisli da li je to „doprinos miru i stabilnosti u regionu ili je doprinos destabilizaciji regiona”.
Dan nakon što je saopšteno, pa opovrgnuto, da Hrvatska ometa Srbiju na putu evrointegracija, iz Zagreba poručuju da se standardi koje nameće EU moraju poštovati, dok je odgovor Beograda da želi dobre odnose, šta god neko u okruženju radio.
– Srbija mora zadovoljavati neke standarde koje nameće EU i koje smo mi morali usvajati kroz mukotrpne pregovore koji su trajali šest godina. Prema tome, sve zavisi od Srbije. A, čujte, ono, univerzalna jurisdikcija i tako, ono, ne može Srbija figurirati kao mini-Hag. Prema tome, to treba sa njima dogovoriti i od njih zavisi tempo njihovih pregovora i zaključenja poglavlja 23” – naveo je hrvatski vicepremijer Tomislav Karamarko.
Maja Bobić iz Evropskog pokreta smatra da potez Hrvatske nije iznenađenje, ali upozorava da insistiranje na tom pitanju kvari ne samo dobre susjedske odnose, već šalje lošu poruku i za samu EU.
Sa druge strane, Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam ističe da je ovo najgori mogući momenat za takav potez Hrvatske, u trenutku kada je postignut svojevrsni konsenzus oko zahtjeva Srbije za otvaranje novih poglavlja.
– Bila bi jako loša poruka što se tiče kredibiliteta, ozbiljnosti i političke mudrosti i Hrvatske, ali i Evropske unije da se to sada postavi kao neko pitanje koje ne može da se prevaziđe – dodao je Popov.
Prema njegovim riječima, odnosi sa Hrvatskom već duže vrijeme generalno idu u lošem smjeru, a dva faktora mogu sve ovo da raspletu.
– Jedan faktor bi morao da bude Brisel, dok bi drugi faktor trebalo da bude neka velika sila koja bi morala da ima uticaj na Hrvatsku, a to je, nesumnjivo, Njemačka. Pitanje je da li će ona to uraditi, jer mi gajimo dobre odnose sa Njemačkom, ali nevolja je u tome što je Brisel okupiran svojom krizom, a njegove temelje potkopavaju baš ovakvi potezi – istakao je Popov.
Popov kaže da Hrvatska sada ima priliku da pokaže svoj ucjenjivački kapacitet, a da je jedno sigurno – nastaviće tim putem.RTS – M.Nj.
Vučić: Želimo dobre odnose u regionu
Šta god neko u okruženju radio, mi želimo dobre odnose, srpski brod sigurno plovi i tako će da nastavi, odgovorio je premijer Srbije Aleksandar Vučić na pitanje novinara o prijetnjama iz Hrvatske, a koje se odnose na uslovljavanje podrške na njenom putu ka EU.
– Mi želimo mir i stabilnost i mnogo energije ulažemo u to, a kao da se nešto u regionu dogodilo da svi žele da čuvaju svoje političke pozicije tako što će biti protiv nekoga – pojasnio je Vučić i dodao da je njegov odogvor na to – šta god neko radio, mi želimo dobre odnose.
Na pitanje koliko ima osnova „hrvatsko sprečavanje ulaska Srbije u EU”, Vučić je rekao da je zakon o kojem Hrvati govore iz 2003. godine i da je na osnovu njega Srbija uhapsila odgovorne za zločin na Ovčari i u Srebrenici.
– Ne razumijem uvijek sve, ako neko misli da tako treba da vodi politiku, ja to neću. Dok sam premijer još ovih 16, 17 dana, takvu politiku nećemo voditi. A šta će biti nakon izbora – vidjećemo – naveo je Vučić.
Na opasku da su „pridike„ iz Hrvatske, ali i iz Sarajeva, svakodnevne, Vučić je rekao da svako bira svoj rečnik, način na koji se obraća, a da on najviše voli svoj narod, da brine o njegovom interesu, a da pri tome ne misli da je u interesu naroda vraćanje u prošlost.
– Mi ćemo da radimo, a ne da držimo pridike, a oni nama mogu – poručio je Vučić.
Poglavlja na klackalici zbog Zagreba
Pripreme za otvaranje poglavlja 23 su u zastoju, jer Hrvatska još nije dala saglasnost na izvještaj o ispunjenosti mjerila za njegovo otvaranje. Holandija, kao predsjedavajuća EU, spremna je da organizuje otvaranje poglavlja 20 ili 21. juna, ali bi dalje blokiranje procedure moglo da dovede u pitanje taj termin. Očekuje se da radna grupa za proširenje Unije o tome raspravlja sjutra, ali je moguće da, zbog stava Hrvatske, ta tema bude odložena za sledeću nedjelju.
Dvadeset sedam zemalja članica i Evropska komisija slažu se da je Srbija ispunila mjerila za otvaranje poglavlja 23, ali taj stav još nije potvrdila Hrvatska.
Predstavnik ove zemlje u Komitetu za proširenje u Briselu, prema izvorima EU, i ove nedjelje je saopštio da nema uputstva iz Zagreba, čime je odluka ponovo odložena, a pitanje podignuto na najviši politički nivo.
Portparol Evropske komisije Maja Kocijančič rekla je da je rasprava o daljim koracima Srbije na putu ka članstvu u EU u toku.
– Konkretno, u toku je rad na pripremama za otvaranje poglavlja 23 i 24. Evropska komisija je spremna za sve sledeće korake čim bude postignuta saglasnost zemalja članica – kazala je Kocijančičeva.
Hrvatska je zasad samo neformalno stavila do znanja da od Srbije očekuje da ukine regionalnu nadležnost svog suda za ratne zločine, garancije za zastupljenost hrvatske manjine u Skupštini i saradnju sa Haškim sudom.
Izvori u Evropskoj komisiji, međutim, za RTS kažu da nijedan od tih zahtjeva nema direktne veze sa sadržajem poglavlja 23 i da bi svakako bilo pogrešno blokirati Srbiju na samom početku pregovora koji tek treba da daju rezultate u oblasti vladavine zakona.
U EK navode i da jedanaest zemalja članica EU ima slične zakone o univerzalnoj nadležnosti sudova za ratne zločine, zbog čega nema osnova da se ukidanje traži od Srbije.
Ali, da bi se pripreme za otvaranje poglavlja 23 nastavile, potrebna je jednoglasna odluka svih zemalja. Nakon toga EU treba da utvrdi svoju zajedničku pregovaračku poziciju, što može da potraje nekoliko nedjelja, pa i mjeseci. Dalje odlaganje saglasnosti Zagreba moglo bi da znači da procedura neće biti završena do juna, odnosno – odlaganje otvaranja za neki kasniji datum.